Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
aNA,bEBA I mEMA
ANA
BEBA
MORENA
MI SMO...
Ana,Bernarda i Morena...još jedne od zbunjenih tinejđerica...17 god...koje tragaju za svojim pravim ja...Istražujemo...pronalazimo... ispitujemo same sebe...tražimo svoj put...
volimo zanimljive ljude,zabavu,slatke tajne,dobre dogovore i planove...volimo se ponašati kao luđaci sa frendovima se zezamo samo nama poznatim i zanimljivim forama i kad nas drugi promatraju misle da nismo normalne...ha ha...
volimo kada ljudi vole nas,kada traže od nas savjet,kada imaju povjerenja u nas,koji nas vole baš ovakve kakve jesmo...volimo ljude koji će ti pomoći kada ti pomoć treba i one koji će biti sretni zbog tebe ako ti se dogodi nešto lijepo jer pravi prijatelj nije nužno onaj koji ti pomogne u nevolji već je pravi prijatelj onaj koji se veseli tvojoj sreći i uspjehu...volimo ljude koji su ljudi u pravom smislu te rijeći...
a nevolimo ulizice,pokvarene ljude,nepoštenjake,ljubomorne ljude,one koji misle samo na sebe koji vole jedino sebe...mi volimo život i zabavu i to je važno...razmišljamo o bliskoj i dalekoj buducnosti,trudimo se oko sebe i drugih,volimo ljude i mnogi vole nas,za drugo ne marimo,imamo ciljeve i prioritete mada variraju iz dan u dan...
često se podcjenjujemo i nismo svjesne svojih kvaliteta i sposobnosti...svaki nam je dan nova borba...sve u svemu previše razmišljamo i velike smo buntovnice...unatoć svemu smijemo se jer smijeh je ljek...hehehe...
-morenin msn: morena_radic@hotmail.com
-bebin msn: b.e.b.a.2205@hotmail.com
Azurno nebo čekamo zoru
pet- šest mladih golubica
nasmiješena su im lica
i poslije mnogo godina
u mome srcu draga sličica
Zajedno smo momke gledale
zajedno po rivi šetale
pravile se da smo važne
ma da smo pametne i snažne
sanjale smo zemlje daleke
Hej ljepotice moje prijateljice
gdje su naši snovi ostali
hej sve smo mi kao ptice selice
svaka svome jugu odleti
Djevojčice žene postale
a neke su se već i udale
ja još čekam azurne zore
ma ja još želim preplivati more
ja još sanjam zemlje daleke
INES
MARIJA
DOMINIK
STANIĆ
PERKAN
BABIČKA
MIRA
TENA
INES
POŠTO OBOŽAVAMO DINU MERLINA OVDJE SU NARAVNO I NJEGOVE PJESME
AKO TI TREBA PRIJATELJ
-Možeš učiniti sve stvari
na ovom svijetu...
ali jednu ne....
"Ne možeš napustiti druga svog,
a ne pustiti ni suzu!"
- to ne može nitko...
-Kada se osjećaš potišteno,
kad u tvojim očima tuga vlada,
kada izgubiš svoju bitku
i želiš pobjeći od straha...
Kada suze počnu teći
sa svim ranama i boli;
sjeti se mog imena,
ako ti treba prijatelj...
Kada tama prekrije tvoju sjenu;
nadu u tvom životu,
kada se sve čini pogrešno
što ide tvojom stazom;
Biti ću tvoj put
najbrže što mogu;
samo to reci jednom,
ako ti treba prijatelj...
Kada smijanje nestane
i smiješka nema dugo na
tvojim usnama,
kada ti se sretni trenuci
čine strani...
Kada su sva tvoja sjećanja
iz prošlosti
bez sadržaja;
ja cu te bodriti
ako ti treba prijatelj...
Kada poželiš razgovarati;
i tvoji osjećaji ne slušaju,
kada pronađeš svoj cilj
i spremiš ga u arhivu...
Kada ti sunce daje svoju toplinu,
i kada šetaš sam po kiši;
još uvijek, ovdje sam
da ti vjerujem,
ako ti treba prijatelj..
ZAPAMTI (za sve one koji ne znaju smisao ovog života!!!)
NE…
…nikad se ne predomišljaj oko nečega
za što znaš da ti može donijeti samo osmijeh na lice…
…ne očekuj mnogo, i dobit ćeš sve
ali budi spreman,
jer neke se stvari dogode kad najmanje očekujemo
a kad te iznenade
ne razmišljaj o posljedicama
jer SAMO SE JEDNOM ŽIVI…
…ne bježi od trenutka
isključi mozak
opusti se i potpuno se predaj
nek te vodi srce
učini sve što kaže
jer znaš-SRCEM SE NAJBOLJE VIDI…
…smogni hrabrosti
negdje duboko
ona je uvijek tu u nama…
…smogni hrabrosti i PREKORAĆI GRANICU
taj korak je uvijek najteži
ali kad se granica prijeđe više ništa nije važno,
što si bio ili što ćeš biti
važno je samo SADA
jer SADA je jedino što imaš
i od toga napravi trenutak
koji će ti što duže biti razlog za život
koji će ti u starim danima mamiti osmijeh na lice
kad ćeš se prisjećati vremena kada si sve mogao
samo da si htio…
…nemoj tada žaliti zbog nečeg što je moglo biti
--NEKA BUDE--
uhvati se za SADA i ne puštaj
imaš samo jednu priliku
jer kad jednom ode više se neće vratiti…
…igraj na SVE ILI NIŠTA
uloži sve
jer zamisli koliko možeš dobiti
a kad bolje pogledaš shvatiš-
pa NEMAŠ ŠTO IZGUBITI…
…VRIJEME PROLAZI
ne možeš ga zaustaviti
ne možeš ga pobijediti
uvijek radi protiv nas…
…ali uvijek se bori DO ZADNJE KAPI KRVI
jer na kraju jedino što se broji
je koliko je bitaka završeno neodlučeno
koliko je puta jedini njegov adut bio samo
da proteče što brže može
jer vrijeme je najbrže kada živiš život punim plućima
a to ni u kom slučaju nije poraz
ŽIVJETI ŽIVOT PUNIM PLUÆIMA jedino je i samo
POBJEDA!!!…
jednostavno...želim te
…Želim te ljubiti
svakoga dana
i svake noći,
u našoj ljubavi
život će proći
Želim te osjetiti
svakoga jutra
kad oči otvorim,
i noću zaspati
kad te zagrlim
Želim ti dati
svaki trenutak
života svoga,
svaki otkucaj
srca moga
Želim ti pjevati
iz moje duše
svoje pjesme,
za tebe raditi
i što se ne smije
Želim ti pokloniti
najljepše snove
svaki svoj osmijeh,
poglede ljubavi
dok nas smrt ne rastavi…
Ako umreš prije mene,
pitaj možeš li povesti prijatelja.
Doživiš li stotu,
ja ću živjeti jedan dan manje od sto godina,
tako da ne moram živjeti bez tebe.
Pravo prijateljstvo je kao dobro zdravlje,
vrijednost mu se prepozna tek kada se izgubi.
Pravi prijatelj je onaj,
koji ulazi ,
kada ostatak svijeta izlazi.
Otac je uvijek rgovorio:
"Kada umreš, ako si imao pet pravih prijatelja,
imao si divan život.
Objeručke drži pravog prijatelja.
Oslonit ću se na tebe,
a ti se osloni na mene
i bit će sve u redu.
Prijateljstvo je um u dva tijela.
Ako bi svi moji prijatelji skočili s mosta,
ja ne bih skočio s njima,
bio bi dolje da ih uhvatim.
Ne hodaj ispred mene,
možda te neću slijediti.
Ne hodaj iza mene,
možda te neću voditi.
Hodaj pored mene i budi mi prijatelj.
Svi čuju što govoriš.
Prijatelji slušaju što govoriš.
Najbolji prijatelji slušaju što ne govoriš.
Prijatelj je onaj tko poznaje pjesmu tvoga srca
i može ti ju otpjevati kada zaboraviš riječi.
Idemo različitim životnim putevima,
ali svejedno kuda idemo nosimo dio jedan drugog.
Prijatelji su Božji način kako brine o nama.
Stranci su samo budući prijatelji.
Prijatelji su kockice pečene slanine
razasute po tanjuru životne salate.
KADA NE BUDE NAS
I kada prođe sve, kada ne bude ni tebe ni mene, ništa više neće biti važno, ni ono istinito ni ono lažno, kad nas ne bude! Hoću li imati hrabrosti u oči pogledati ljude, hoću li imati vjere u život koji će predamnom biti ili ću se negdje skriti, tugovati, možda i radovati! I kada prođe sve, kada ne bude tebe, kada ne bude mene, kada ne bude nas, u čemu ću onda tražiti spas kada je nisam u nama našao...
MOLIM TE...
Molim te, nemoj mi govoriti kako život trebam živjeti, nemoj mi Reći da poslije kiše sunce dolazi, kad mene uvijek neki crni Oblak pronalazi, nemoj mi govoriti da na sve trebam gledati s Vedre strane, jer gdje god se okrenem oko mene je sranje, Nemoj od mene promjenu očekivati jer uvijek će te ove tužne Plave oči dočekivati, Nemoj tražiti u svemu smisao kada je oko Mene besmisao, nemoj, nemoj to činiti sada, ne kažem da ne Postoji nada, ali pusti neka iz mene izađe sva ona bol što se Godinama taloži, pusti neka se sve posloži, jer ako itko Život Voli, to sam ja koji sam opstao unatoč silnoj boli...
Danas ću sačekati kišu da padne...
Danas ću sačekati kišu da padne, da me zatekne sama
Dok ulicam hodam, spreman svaku kap osjetiti na licu,
Danas ću čekati kišu da me potpuno smoči i da sapere
Moje oči navikle na suze, danas ću čekati kišu da padne
I gledati kako natapa ulice, travnjake sve, kako se
Spušta niz krovove kroz oluke i otječe ne znam kuda,
Danas ću hodati gradom kao neka luda koje se svi klone,
I slušati zvona kako zvone i sve one zvukove čudne,
Danas ću dopustiti i da me auto u prolazu zapljusne,
I sve one poglede pune čuđenja, prezira, gnjusne,
Danas ću, samo danas sačekati kišu da padne jer mi je
Došlo tako, eto samo onako, ali kakve sam sreće ni ta
Kiša danas pasti neće kada se meni hoće...
SVE ĆU UČINITI
Prosuti ću latice ruža pod noge tvoje, da lako gaziš
Koračajući ka meni, izlit ću korita rijeka da možeš kraticom
Do mene doći, lakše prijeći, pomaknuti ću brda i planine,
Očistiti sve udoline da ti bude lakše, nagovorit ću sunce
Da dulje sjaji, da te više grije, da ti bude toplije, zvjezdama
Ću reći da se skupe na jedno mjesto, da ti osvijetle put do
Mene, pticama ću reći da ti pjevaju pjesme o sreći, zaustaviti
Ću vrijeme da nevrijeme ne dođe, da ovaj trenutak ne prođe,
Sve ću učiniti i mnogo više, samo da lakše do mene dođeš,
Nasloniš glavu na moje rame i da te čujem kako dišeš..
KADA BI
I kada bi sve zvijezde zgasnule, lastavice u proljeće zakasnile,
Kada bi zora zaboravila na jutro a sunce se zakasnilo probuditi,
Izaći na put koji je Bog utro, kada bi rijeke tok promijenile
A godišnja doba mjesta zamijenula, svaka travka, cvijet, biljka
Uvenula, moja misao skrenula, kada bi noć postala dan,
Nestao svaki san i život na planetu, svaki smisao na ovome
I onome svijetu, ja ću te zauvijek u srcu nositi, tobom se
Ponositi i svemu tome prkositi..
Kada jednog dana glava mi klone na jastuk tvoj,
Kada prestane ovaj kratak život moj, znaj draga
Da ne napuštam tebe ja! Ostajem zauvijek tu
U tvome naručju, pogledu, srcu, u tvome snu!
Ostajem čuvati sve ono lijepo što život nam dade,
I znaj da ću uvijek da ti se prikradem i malo snage
Dadem za korak više, kada ti srce bude tiše!
Ja ću te pomilovati, nad tobom bdjeti iako ću
Htjeti na usne poljubac ti spustiti, tvoje lijepo
Lice dodirnuti, neću moći, neću smjeti stajati na
Putu tebi i tvojoj sreći, ali znaj da ću ti uvijek doći
Kada me pozove srce tvoje, jer će zauvijek biti moje...
Kako šutiti, kako šutiti više...
Kako šutiti, pogled skriti, kako misli ne otkriti
Pokretima dobro znanim? Kako osjećaje zatomiti,
Kako se ne polakomiti izreći, trag zamesti sreći
Koja se nazire? Kako pod plaštem tuge koja izvire,
Naći bar jedan kutak, sakriti trenutak od pogleda
Koji proždiru? Kako ponovno dobiti vjeru?
Kako šutiti više nego što šutim, nego što slutim,
Svaku misao pomutim, tugom išaram dok
U samoći izgaram pogleda sjetna, daleka,
S bolom u očima, u besanim noćima koje se
I na dan protežu, narušavaju ravnotežu
Nečega što već dugo živim? Kako šutiti više,
Kako biti tiše nego što jesam, biti svjestan
Da se ništa promijeniti neće, da neću
Otkinuti bar jedan mali komadić sreće,
Ni manji ni veći nego što mi treba pod ovo
Malo neba što me natkriljuje dok iz dana u dan
Kiša lije li lije, a mene već dugo nitko ne
Razumije, nitko mi se ne osmjehuje?
Kako šutiti, kako šutiti više...
Kada me ne bude više...
Kada me više ne bude, kasno će biti!
A htio bi bar još malo, bar malo zaspati,
Usnuti, koji san odsanjati, probuditi se,
Zoru dočekati, svitanje novoga dana! Želio bi
Vidjeti izlazak sunca, plavo nebo, nebeski svod!
Želio bi još malo prošetati ulicama ovoga grada,
Čuti buku glasova i automobila, nekoga susresti,
Ruku mu pružiti, mahnuti, osmjehnuti se,
Ka ptici posegnuti! Negdje sjesti, kavu popiti,
Novine pročitati!Želio bi još malo poljem
Prošetati, misli raspustiti, želio bi se opustiti,
Sagnuti, cvijet ubrati, pomirisati, na tebe misliti!
Bar još malo ovaj zrak udisati! Nisam ga želio
Drugima krasti, dovoljna ga ima za sve nas!
Želio sam još malo, još malo toga! Večer dočekati,
U nebo pogledati, zvijezde prebrojati i znam da ne
Bih stigao sve! Eto, samo sam to želio, još malo
Tužan biti, tugu svoju dijeliti, možda nekoga uveseliti,
Sreću dočekati bar na tren, a bit će kasno kada me
Više ne bude! Zar sam puno tražio? Zar sam se toliko
Odvažio za nečim posegnuti što nisam smio?
Zar sam htio biti veći nego što sam bio?
Nekome zasmetao, u vrt bez odobrenja ušetao,
Tuđim putem hodao, nešto ubrao što nisam smio?
Zar sam bezobrazan, tašt, ohol bio? Zar sam puno htio?
Bit će kasno! Kasno promijeniti misli, tok rijeke,
Ispraviti pogreške neke, koje možda nisu bile!
Kasno je, kasno! Nemam vremena više, ni da
Posljednje riječi ispišem i odem putem bez povratka-
Kada me ne bude više...
Kada sam te vidio prvi put, imao sam osjećaj da sve gori,
Da mi se asfalt topi pod nogama! Da se nalazim u žarištu
Plamena, koliko me tvoja ljepota dojmila! U tvojim očima
Vidio sam tugu kao u očima robinje, a tijela kao u boginje!
Kretala si se kao kraljica, jednostavna koraka laka!
Bila si prava gracija prepuna tajni nekih, koje si svojim
Držanjem skrivala, bolna iskušenja koja si prolazila!
Ti si bila rođena za ljubav koja tugu može zamijeniti u
Očima, koje su izgleda samo za suze znale! Ljepotom tvojom
Bio sam opčinjen kao nekim jakim svjetlom! Donijela si mi
Neki tajanstveni udisaj, koji mi je od pomirisane ruže ostao!
Što danas ostade? Čaša vina neispijena, cigareta ugašena,
Trag od tvoga ležanja! Ostade praznina i ova prokleta tišina!
Ostade trag tvojih usana na usnama mojim, posljednjeg
Dodira i gomila nemira nakon tvoga odlaska! Ostade moj
Pogled zakovan u neistinitost tvojih riječi! Kažeš;
Da ja to sve hoću, ovu jebenu samoću? E pa draga, neću!
Ništa od toga što si rekla nisam htio, a najmanje ovo!
S tobom sam život snio, iako sam temelje gradio na pijesku,
Vjerovao sam, jer čvrstina njihova u srcu je bila, osjećajima
Koje sam isprepleo kao pauk svoju mrežu! Neraskidiv je svaki
Osjećaj, svaka noć i dan! Ostati će mi ova četiri zida u
Kojima imam Tebe! Ne možeš ništa pokvariti, sliku o sebi
Zamutiti, ni tvoje posljednje riječi meni izgovorene, da te
Nikada više vidjeti neću! Ja ti želim samo sreću!
Proklinjem ovo vrijeme, i noć i dan, proklinjem i svaki san
Koji je sazdan, tebi dan! Ne proklinjem tebe, proklinjem
Sebe! Izbrisao sam svu ljepotu snova, porušio sve lijepo
Što si gradila o meni! Otišla si! Zalupila vratima svoga srca!
Otišla! Odlepršala poput male ptičice s grane, preplašene
Bukom života, osjećajima, koji u nas unesoše nemire!
Bila si preplašena, srca nemirnoga, poput nekog putnika
Koji u nepoznato odlazi! Kažeš; Bio sam ti drag! Kažem;
Volio sam te draga, ali odlepršala si bez traga,
Ostavivši mi gnijezdo ljubavi sablasno prazno, da na rubu
Grane stoji I neko drugo vrijeme čeka, koje doći neće!
Sve što sada želim, je zaspati, zaspati i više se nikada
ne probuditi..
...
...i kada poželiš plakati
ti se nasmij...
...i kada osjećaš da se lomiš
ti pogledaj visoko...
...i kad vidiš da ti sreća dolazi
ti stavi život na kocku...
...i kada vidiš da gaze po tebi
ti se digni s poda...
...i kada vidiš da ljubav odlazi
ti je pusti da ide...
...život te neće maziti...
...ne dopusti da budeš lutka
ne dopusti da ljudi kažu da si bila kukavica
jer to bi bilo kao da se nisi ni rodila...
...digni glavu visoko,
nasmij se tuzi,
suzama prkosno pogledaj gore...
...i što god te u životu čeka
ti budi svoj...
...SAMO ĆEŠ TAKO POSTATI ČOVJEK...
djacki zivot ....
prodje vrijeme prodje cas i eto prosao djacki zivot nas...vise se vidjeti necemo,zivot dobar bio je ali na zalost sad zavrsio je...njega sada nema ali ostala je uspomena,na takav zivot nas kad skupa smo bili i sve zajedno radili,upustali se u lude ideje avanture bez kraja..ali i kad se rastanemo opet ce u sjecanju ovog raja ostati uspomena bila je luda raja....
nemoj mi nikada otići
nemoj me nikada napustiti
otiđi bilo gdje, ali vrati se brzo poput vjetra
gdje god da budeš sjeti me se
jer meni ni sat ne prođe bez tebe u mislima
gdje god da budeš
i tko god bude tvoj novi prijatelj
ostani uvijek ista
voli ih puno, ali ipak ostavi te ljubavi
još malo za mene.
sjeti se ovih trenutaka,
ovih zadnjih nezaboravnih godina,
onih ludih, tisuću puta prepričanih priča
sjeti se samo da još uvijek te volim, prijateljice moja!!!!
i kad me živciraš, ja te volim.
i kad se ne vidimo, ja te volim.
i kad ništa ne pričamo, čak i tad te volim.
i kad mi ne odgovoriš na poruku, volim te.
ne znam što bih još napisala, samo da bi ti znala
koliko te volim...
Već smo krenuli u školu...postalo je hladno a mi smo se okupile i prisjetile se ljetnih dana...
Kako su dani bili nepodnošljivi morali smo ih malo ohladiti
neki su naravno i pretjerivali ali...
neki su spas od vrućine pronalazili na savi...
a neki na poloju
Beba je bila na moru...išla je posjetiti nečakinju
dok su neki spas od vručine pronalazili u hrani...
Naravno i u grad se redovito išlo...uvijek stara ekipa...s ponekim pojačanjem
Naravno bilo je dana kad smo bile totalno otkvačene i lude...
ali i dana kad smo bile jakoooo zaljubljene...
sve u svemu...bilo nam je ODLIČNOoooo....
a sada je vrijeme da opet počnemo razmišljati...
i da nažalost uzmemo kišobrane u ruke!!!
Gabriel Garcia Marquez
Kad bi Bog na trenutak zaboravio da sam marioneta i darovao mi nešto malo života, iskoristio bih ovo vrijeme najbolje kako znam.
Vjerojatno ne bih rekao sve o čemu razmišljam, ali sasvim sigurno bih porazmislio o svemu što kažem.
Cijenio bi stvari prema njihovom značenju, a ne prema njihovoj vrijednosti. Spavao bih malo, više bih sanjao, znam da svaku minutu sa zatvorenim očima gubimo 60 sekundi svjetla.
Hodao bih kad se drugi zaustave, budio bih se kad drugi spavaju.
Kad bi mi Bog darovao mrvicu života, obukao bih se jednostavno, okrenuo se k Suncu, otkrivajući ne samo svoje tijelo, nego i svoju dušu.
Uvjeravao bih ljude kako se varaju kad misle kako se u starosti nije moguće zaljubiti. Ne znaju da stare baš zato što izbjegavaju ljubav!
Djeci bih napravio krila, ali uzeo bi im ih dok se ne nauče letjeti.
Starijim osobama bih rekao da smrt ne dolazi sa starošću već s napuštenošću.
Toliko stvari bih se naučio od vas, ljudi.....
Naučio sam da svi žele živjeti na vrhu planine, zaboravljajući da se istinska sreća skriva u samom načinu penjanja na vrh.
Naučio sam da kad novorođeno dijete uhvati svojom malom ručicom očev prst, drži ga zauvijek.
Naučio sam da čovjek ima pravo gledati na drugog odozgor samo onda kada mu hoće pomoći da bi se pridignuo.
Toliko je stvari što sam se mogao naučiti, ali u stvarnosti nemam baš puno od toga, jer kad me polegnu u grob, neću više živjeti.
Govori uvijek ono što osjećaš, a čini što misliš. Kad bih znao da te danas posljednji put vidim pospanu, snažno bih te zagrlio i molio se Bogu da mi dozvoli biti tvojim anđelom čuvarom.
Kad bih znao da su to posljednje minute što te vidim, rekao bih ti "ljubim te" i ne bih glupo pretpostavljao da to znaš.
Uvijek ima nekakvo sutra i život nam daje mogućnost učiniti dobro djelo, ali ako se varam i danas je sve što mi ostaje, htio bih ti reći da te veoma ljubim.
Sutra nikome nije zagarantirano - niti mladima, niti starima. Možda danas posljednji put promatraš te koje voliš. Zato nemoj vagati, učini to danas, jer ako se pokaže da sutrašnji dan ne dočekaš, žaliti ćeš za danom u kojem ti je nedostajalo vrijeme za jedan osmijeh, za jedan poljubac, da si bio prezauzet da bi im prenio posljednje želje.
Budi stalno blizu tih koje voliš, govori im na glas kako ih trebaš, kako ih ljubiš i budi dobar prema njima.
Nađi brdo vremena i reci im "žao mi je", "oprosti", "molim te", "hvala" i sve ostale riječi ljubavi koje poznaješ.
Nitko neće pamtiti tvoje skrivene misli. Zato moli Boga za snagu i mudrost da bi ih mogao izraziti.
Pokaži svojim prijateljima i bližnjima kako su ti veoma potrebni.....
G. G. Marquez
Istaknuti kolumbijski pisac, autor "Sto godina samoće",
dobitnik Nobelove nagrade...boluje od raka.....
Evo smo i to dočekale...škola je gotova...sad ćemo imati vremena za blog i postove...
ispričavamo se svima kojima nismo dugo komentirale...nismo jednostavno stigle...
malo ćemo osvježit blog i probati vam svima komat na vrijeme...
velika pusa svima!!!!!!!!!!
VOLIMO VAS SVE!!!!!!!
da da...mislim da je dosao red da se i ja vratim...net mi je popravljen sto znaci da se vracam na msn i blog...jupi!!!! hehe...
sad sljede dani odmora...uzivanja...odlazaka na kave...hm...
malo sam dizajn promjenila...stavila novih slika...ubiti ostavila trag da sam bila...
trenutno se dosadujem...nikog nema na msn-u...kmeeee
puno vas pozzam i ljubim...najvise svoje seke...
ostavljam vam malo novijih slika...da vidite da smo ostale iste...nepromjenjene iako neki tvrde suprotno...hehe
ABM
ANA I MORENA
JA I MORENA
...voli vas vasa bEBA!!!!!...
Eto odlučila sam na brzinu napisati nekakav post…bezveze da ubijem vrijeme dok se sa inetneta skida nešto o Poljoprivredi Republike Hrvatske…
Sada se negdje pitate, šta će to meni? Pa moj dragi profesor iz geografije je dao meni i pojedinim učenicim zadatke tj. referate… a učenici su malo jači (Sundač, Franjo, ja i Babička)
Bože sačuvaj…i mene spopalo najgore… PRH
…pa di mene nađe da to pišem??…
a najbolje od svega je to što mi printer ne radi pa i da nađem to što trebam naći, nemam kako insprintati… (bravo, bravo)
i tako ja sad muku mučim sa jebenim kompjuterom i samo se sve više i više nerviram…
tjedan mi uopće nije počeo dobro jer sam čula jednu vijest koja me strašno pogodila i zbog koje sam plakala…naravno, smirila sam se ali eto meni novih problema…nije bitno kojih…
moja cura (Marija) bari jednog lika…ha ha ha…a ja želim da bude sa Š……!!!ali nek bude i sa tim kojeg bari…ako ga uspije zbariti…
I sad dok vam ovo pišem skinula sam neko sranje umjesto onog što trebam…
Danas sam vidjela Matiju…ajd uljepšao mi je dan sa svojim spikama tj. teorijama koje nemaju nikakvog smisla!! A što je on u osnovnoj bio legenda!!! Vratila bi se tamo samo zbog njega…I Berny (Beba) je išla s nama…nisam se čula s njom i nadam se da je danas ispravila pov…a ako nije…ko ga jebe…ispravit će to ona…
S Tenčijem moram na kavu ovaj tjedan obavezno otići…u yeah…i sa Zrinkom naravno!!!
I Zrinkica nam ode u Njemačku… a joj… očekujem čokoladu naravno!!!
I to bi bilo sve od mene…ajd ljudi, čuvajte se…volite se i pazite!!!
Nemojte piti previše sad za Uskrs, da ne bi završili kao ja u subotu…
Volim vas…pusa
Morena
I još jedna stvar…za one koji budu pročitali ovaj post…de nemojte mi slati poruke tipa: jel pita sutra lat.,kem., ili još gore: Jel imamo zadaću iz tog i tog predmeta jer ja NE ZNAM!!!
i za kraj:
ELEMENTAL ODRASTANJE
SHOT:
Stajali smo jedni do drugih
ponosno nasmiješenih lica
dok smo primali maturalnu svjedodžbu od profesorica
zadnji dan valjda da smo svi stajali skupa,
zadnji dan da smo bili ekipa,
škvadra, trupa
izgleda ko jučer a kolko godina već prošlo je
u sjeni da ne primijetiš potiho samo nestaje
sva veza među nama
greška il' defekt?
riječ prijateljstvo iz prezenta ode u perfekt
imamo se rad
al nemamo se baš,
danas brijemo svoj film, ne postoji onaj naš,
dal smo bili mladi naivni il' smo već tad kalkulirali
neki su zaposlili se,
neki diplomirali
neki su i danas još ostali djeca,
nekima se rodila djeca,
svi smo svojim putem pošli,
neki stali na po puta,
neki došli - stigli tu di su sad,
neki su napustili svoj grad
vratit se ne možemo a i da možemo kako bi
kad promijenili smo puteve ko kolosjeke vlakovi
jednom u životu ekipa se naglo rastaje
valjda to zovu odrastanje
BRIDGE:
Koliko toga je stalo sad među nas...
kol'ko promijenili smo se,
dal smo drukčiji danas,
koliko stvari nas dijeli i razvaja...
kako i kad se dogodila promjena
REFREN:
Kažu da mijenjam se
Kažu «Nek', to dobro je!»
Kažu svi su to već prošli sve
i nekad teško je
da teško je...
Kažu da ne bojim se
Kažu al to ne tješi me
Kao, njima sve to lako je
Dižem srednjak svijete – rađe ostajem dijete.
SHOT:
kad se sretnemo nešto nas vraća nazad,
al šta's sad kad previše stvari se već promijenilo,
pa ajd sad ti pričaj o nečemu,
nađi zajedničku temu
postalo je preteško pričat o bilo čemu
sjetiš se bivšeg razreda
lica, imena,
al grozno je kad ne možeš se sjetit svačijeg prezimena
vidimo se rijetko pa sječanje lako blijedi,
školskoj ploči i kredi nema traga više,
sjedi svatko sam u životu,
razred više nas ne veže,
i preživljavat je danas izgleda puno teže
skupimo se svi jednom na godišnjici mature,
vrijeme stane i drago nam je opet vidjet bivše cure,
još su lijepe
izgledamo isti samo smo stariji
mirniji smo, ozbiljniji,
nismo skloni pizdariji ko nekad,
ko da s godinama pomalo smo otupili,
izgubili onu oštrinu,
smirili se, zaljubili
počeli mislit samo na sebe,
sazrijeli onog dana kad su nas počeli oslovljavat sa "vi"
sve se promijenilo al nije sad da mi nedostaje
to je sve samo odrastanje
REFREN
Svima koji su me ikada povrijedili,
Koji su me ranili,
Slomili mom srcu krila
Kada je moralo odletjeti
Svima koji su me odbacili
Kojima nije bilo stalo do mene
Svima kojima je svejedno
Koje nije briga
Svima koji su me zaboravili,
A nekada sam im bila bitna,
Koji su me zamijenili drugima
Svima koji neće odustati
Dok me ne unište
A kraj je možda sve bliži
Njima ja šaljem ovu pjesmu
Njima šaljem sve svoje suze
Sve svoje proplakane noći
Jer sada ću obrisati oči,
Nasmiješit ću se
svima njima u lice,
I kroz svu kišu i oluju,
koju su mi priredili u životu,
Ja ću poslati
Svoje sunce.
I ovim putem se želim zahvaliti svim osobama koje su ranile moju čistu dušu i učinile je prljavom, svima koji su moje srce povrijedili i probili ga do kraja.. Hvala svima koji su od mog osmijeha napravile suze i koji su uspjeli da me bace u najdublju rupu ovog čovječanstva…
Jer… iz to svega sam naučila puno toga i zato im hvala..
Jer su mi otvorili oči i pokazali da ovaj svijet i nije toliko svet i bezgrešan..
Pokazali su mi da je ovaj svijet ohol i škrt…
I zato im hvala…
Hvala im na mojim preplakanim noćima i hvala im što su mi dali razlog da u tihe sate svake noći pozovem dvije osobe koje me upotpunjavaju i daju mi energiju za dalje.. i zato i njima od srca najljepša HVALA.. i želim im reći da ih volim svim svojim čulima i da im se divim.. jer su tako snažne i pune hrabrosti..
Jer bez njih nebi mogla prebroditi sve one muke i svo ono zlo koje su mi počinile pojedine osobe nizom dugih godina.. a vjerujem da se te osobe mogu u potpunosti u ovome prepoznati i neka se postide i skriju u najmanju mišju rupicu..
Jer me više NE zanimaju i uopće se više ne obazirem na njihove gluposti i na njihove prijetnje jer su jako.. jako.. jadne i žalosne.. i znam da će nakon ovih mojih riječi opet krenuti sve iznova.. ali kako kaže moj vitez.. BOLI ME KURAC ZA SVE..
Nakon sveg ovog vremena i niza patnje stekla sam dovoljno iskustva i skupila i previše snage za borbu sa ovim svijetom..
Nema više smisla suze liti nego treba nasmijan biti i svaku prijetnju i svako sranje prihvatit kao izazov.. zato.. upućujem svima.. da se izbore za sebe i da ne odustaju jer se time ološi još više hrane..
iako ima jedna osoba koja mi nikako ne izlazi iz života iako nije ni prisutna u mom okruženju i koju volim više od sveg na ovom svijetu.. ali kad-tad će i ona odlepršati i doći će netko novi koji će me ispuniti najvrjednijim osjećajima ovog planeta jer sam to zaslužila.. a možda me ta osoba već i čeka samo što trebam progledati..
Volim vas sve.. a najviše moje dvije ludače.. Tupka i Glupka..(Bernarda i Morena)..
By Ana..
1. su sve tvoje biljke žive i nijedna se ne može popušiti
2. ti je seks u "jednokrevetnom" krevetu neizdrživ
3. ti je u frižideru više jela nego pića
4. u 6:00 ujutro ustaješ iz kreveta umjesto da u njega ideš
5. svoju omiljenu pjesmu čuješ u supermarketu (e ovo je gadno)
6. su ti omiljene emisije prognoza vremena i "kruške i jabuke"
7. se tvoji prijatelji žene i razvode, umjesto da hodaju i prekidaju
8. su se tvoji praznici sa 12 tjedana reducirali na 5
9. ti jeans i jakna više ne vrijede kao "roba za izlazak"
10. zoveš policiju jer je omladina u susjedstvu preglasna
11. stariji rođaci pričaju bezobrazne viceve u tvojoj nazočnosti
12. se ne možeš više sjetiti, je li McDonalds otvoren 24 sata na dan
13. sve više plaćaš za osiguranje auta, a popust ti je sve manji
14. tvoj pas jede Eukanuba kvalitetnu hranu iz konzervi a ne više ostatke od ručka
15. te od ležanja na kauču bole leđa
16. više ne možeš od podneva do 6:00 ujutro lagano lokati i kenjati
17. su ti večera i kino cijeli izlazak umjesto jedne prekrasne noći
18. ti je hrpa chicken-wingsa ili lijepi wiener šnicl oko 3:00 ujutro više opterećenje za želudac nego olakšanje
19. u ljekarnici kupuješ aspirine i tablete protiv žgaravice umjesto kondoma i testova na trudnoću
20. ti boca vina od 12 kuna nije više "vrlo dobra cuga"
21. jedeš "zobene pahuljice za doručak" stvarno u vrijeme doručka
22. ti je rečenica "Ne mogu više piti kao prije" zamijenila onu "Ma neću više nikad ni kapi alkohola"
23. 90% vremena provodiš za PC-jem i to baš radeći nešto "pametno"
24. prije izlaska ne drmneš nešto kratko da bi vani uštedio koju kintu
25. čitaš ovu listu i očajnički tražiš barem jednu točku, koja za tebe ne vrijedi ... (e tu sam vas čekala!)
Stoga ljudi moji…živite dok živit možete…ovo ja naše ludo razdoblje života i ne dozvolite da se nađete u bilo kojoj od ovih činjenica…bar ne još nekih 10-15god… u yeah…
Jer ja neću…a vjerujem da masa mojih prijatelja neće (jel tako Teno…hehe…to tebi sigurno ne igra ulogu)
Ljudi uživajte…ne opterećuj te se ne bitnim stvarima kao što je škola i ostale gluposti…imamo vremena za brigu…tj. kasnije će nam se život sastojat od briga…
Sad trebamo uživat…dok nam starci plaćaju svaki naš preveliki telefonski račun…ili račun od Interneta…dok nas odijevaju i dok nas hrane…dok nam daju para za školu, grad a mi…mi se samo trebamo opustiti i uživati… u yeah…
Pusa velika…voli vas Morena…
NE…
…nikad se ne predomišljaj oko nečega
za što znaš da ti može donijeti samo osmijeh na lice…
…ne očekuj mnogo, i dobit ćeš sve
ali budi spreman,
jer neke se stvari dogode kad najmanje očekujemo
a kad te iznenade
ne razmišljaj o posljedicama
jer SAMO SE JEDNOM ŽIVI…
…ne bježi od trenutka
isključi mozak
opusti se i potpuno se predaj
nek te vodi srce
učini sve što kaže
jer znaš-SRCEM SE NAJBOLJE VIDI…
…smogni hrabrosti
negdje duboko
ona je uvijek tu u nama…
…smogni hrabrosti i PREKORAĆI GRANICU
taj korak je uvijek najteži
ali kad se granica prijeđe više ništa nije važno,
što si bio ili što ćeš biti
važno je samo SADA
jer SADA je jedino što imaš
i od toga napravi trenutak
koji će ti što duže biti razlog za život
koji će ti u starim danima mamiti osmijeh na lice
kad ćeš se prisjećati vremena kada si sve mogao
samo da si htio…
…nemoj tada žaliti zbog nečeg što je moglo biti
--NEKA BUDE--
uhvati se za SADA i ne puštaj
imaš samo jednu priliku
jer kad jednom ode više se neće vratiti…
…igraj na SVE ILI NIŠTA
uloži sve
jer zamisli koliko možeš dobiti
a kad bolje pogledaš shvatiš-
pa NEMAŠ ŠTO IZGUBITI…
…VRIJEME PROLAZI
ne možeš ga zaustaviti
ne možeš ga pobijediti
uvijek radi protiv nas…
…ali uvijek se bori DO ZADNJE KAPI KRVI
jer na kraju jedino što se broji
je koliko je bitaka završeno neodlučeno
koliko je puta jedini njegov adut bio samo
da proteče što brže može
jer vrijeme je najbrže kada živiš život punim plućima
a to ni u kom slučaju nije poraz
ŽIVJETI ŽIVOT PUNIM PLUĆIMA jedino je i samo
POBJEDA!!!…
Ovu pjesmu posvećujem mojoj najboljoj prijateljici Ani…
Za sve što je ikad učinila za mene i ovim putem joj želim zahvaliti što me nikad nije napustila i što je uvijek bila tu za mene…kad god sam to trebala… Ano moja, sretan ti 17. rođendan… još malo pa ćeš mi se i udati…hehe…
Ovih dana nekako si mi tužna, potištena a ja to ne želim!!! Ne želim vidjeti suze na tvom licu jer svaka tvoja suza mene jako boli jer ponekad ne znam šta da napravim samo da ti budeš sretna? Ne znam kako da ti objasnim da te volim jako i da se ne brineš zbog gluposti i ljudi koji ti samo nanose štetu i ništa drugo…
ti si TOLIKO dobra osoba i ljudi koji tebe nisu upoznali mogu samo žaliti jer si najveća legenda…bez uvrede ostalim ljudima koje znam, ali iskreno Ano, ne može te i neće te NITKO NIKAD ZAMJENIT!!! I možda kad kad ti se čini da te ne slušam i da vrtim svoj neki film( znaš ti mene i moje čaknute ideje…) ali znaj da svaki tvoj savjet i svaku tvoju riječ pamtim i puno mi znači svaki tvoj savjet…VOLIM TE PUNO!! I danas je tvoj rođendan… 17.i zato pročitaj par puta pjesmu koja ti je upućena da shvatiš da ne treba žalit za stvarima koje ti ne znače ništa…jednom se živi i samo jednom imaš 17.godina…
Pošto mi je pjesma toliko jebeno dobra, napisana je i za:
Mog najdražeg Bernya…joj Berny moj, Berny…obožavam te!! I tako mi je drago što te imam…jeeee…naravno sve što mislim za Anu mislim i za tebe (volim te)
Mariju i nadam se da će, dok bude čitala ovaj post shvatiti da život nije toliko loš, da iskoristi trenutke koji joj se pružaju i da ju ja jako puno volim…
Tenu, caricu moju…šta bi ja bez tebe, Teno tj. s kim bi se pravila pametna i s kim bi pričala o nekim tamo našim filmovima i nekoj tamo našoj glazbi…hehe…(naravno i tebe volim)
Eto ljudi toliko od mene…volim vas sve(jooj koliko ljubavi) i nadam se da ćete mojoj Anki ostavit puuuuno lijepih komentara povodom njenog 17og rođendana…
volim i tebe srećo moja najdraža…nadam se da te danas nisam puno naživcirala jer te…ma znaš ti već…oprosti mi!!!nisam sva svoja bila danas…i tako mi fališ!!!!
P.S. Tena, vidi koja pjesma svira na blogu!!!! U yeah… hehe
...voli vas sve Morena...
...Ljubav ili zaljubljenost...
Ljubav je oduvijek bila u središtu našeg postojanja… ona nam daje smisao života.
Prosvijetljeni ljudi podučavaju nas da moramo voljeti bez obveze i bez očekivanja.
Ali ponekad se osjećamo drugačije u društvu nekoga do koga nam je stalo i pitamo se je nije li to ono što se naziva prava ljubav…
Zaljubljenost je privremena strast. To je međusobna privlačnost koja je rezultat djelovanja hormona. Zbog toga se često naziva i “kemijom”.
Ljubav je, pak, prijateljstvo koje izgara. Ono pušta korijenje i raste s vremenom.
Zaljubljenost se očituje u nedostatku sigurnosti. Uzbuđeni ste i nestrpljivi, ali ne i stvarno sretni. Stalno vam se javljaju sumnje, pitanja bez odgovora, i sve one sitnice o vašem partneru koje vas, ne promotrite li ih detaljnije, dovode do nepovjerenja i razočaranja.
Ljubav je tiho razumijevanje i zrelo prihvaćanje tuđih mana. Ona je stvarna. Daje vam snagu, raste u vama i podupire vašeg partnera. Vi ste svjesni njegovog prisustva čak iako nije s vama. Velike udaljenosti vas ne razdvajaju. Želite ga blizu sebe, ali bez obzira je li uz vas ili nije, znate da je vaš i možete ga mirno čekati.
U zaljubljenosti nema povjerenja. Kada je osoba u koju ste zaljubljeni daleko od vas, pitate se vara li vas. Često dolazite u iskušenje da to provjerite.
Ljubav znači povjerenje. Smireni ste, sigurni i staloženi. Vaš partner osjeća da vam može vjerovati i to ga potiče da vam još više vjeruje.
Zaljubljenost sadrži elemente seksualnog uzbuđenja. Mnogi ljudi kazu da je teško biti s nekim u vezi ako nisu sigurni da će završiti s njim u krevetu.
Prava ljubav je sazrijevanje prijateljstva. Ako želite s nekim biti u pravoj vezi, prvo ćete biti dobri prijatelji.
Zaljubljenost kaže: “Moram se vjenčati s njime što prije. Ne mogu riskirati da ga izgubim.”
Ljubav kaže: "Budi strpljiv. Ne paničari. On je tvoj. Planiraj svoju budućnost sa sigurnošću.”
Zaljubljenost vas može dovesti u situaciju da učinite stvari zbog kojih ćete kasnije zažaliti, ali ljubav neće nikada.
Ljubav je uzvišena. Ona vas tjera da gledate visoko i imate visoko mišljenje. Ona vas čini boljom osobom nego što ste to bili prije!
Budite dovoljno mudri da shvatite kada ste uistinu zaljubljeni, a kada niste.
Iskušajte svoje srce… možete se ugodno iznenaditi!!!
Najljepša od svih stvari u životu otkrivanje je drugog ljudskog bića,
kada s godinama taj odnos poprimi blistavu dubinu, ljepotu i radost.
Ovo unutarnje sazrijevanje ljubavi između dva ljudska bića najčudesnija je stvar, ne možete ju pronaći ako ju tražite ili strastveno priželjkujete.
To je vrsta božanskog događaja...
...Ljubav ...
DLANOVI TI SE ZNOJE, SRCE UBRZANO LUPA, A GLAS TI ZASTAJE U GRLU?
To nije ljubav, to je zaljubljivanje.
NE MOŽEŠ SKINUTI POGLED ILI RUKE S NJEGA?
To nije ljubav, to je požuda.
PONOSNA SI NA NJEGA I ŽELIŠ GA SVIMA PREDSTAVITI?
To nije ljubav, to je sreća.
ŽELIŠ GA, JER ZNAŠ DA JE ON PORED TEBE?
To nije ljubav, to je usamljenost.
S NJIM SI JER ON TO ŽELI?
To nije ljubav, to je sažaljenje.
S NJIM SI JER TE LJUBI I DRŽI ZA RUKU?
To nije ljubav, to je nesigurnost.
SRCE TI POSKOČI ČIM GA VIDIŠ?
To nije ljubav, to je strast.
OPRAŠTAŠ MU GREŠKE JER SE BRINEŠ ZA NJEGA?
To nije ljubav, to je prijateljstvo.
SVAKI DAN MU GOVRIŠ DA JE ON JEDINA STVAR NA KOJU MISLIŠ?
To nije ljubav, to je laž.
ODREKLA BI SE NAJDRAŽIH STVARI RADI NJEGA?
To nije ljubav, to je velikodušnost.
Srce te boli i sve se u tebi lomi kada je on tužan?
DA, TO JE LJUBAV!
Privlače te drugi, ali ipak ostaješ s njim bez trunke kajanja?
DA, TO JE LJUBAV!
Prihvačaš njegove mane jer su i one dio njega?
DA, TO JE LJUBAV!
S njim si zbog te neshvatljive mješavine boli, sreće i uživanja?
DA, TO JE LJUBAV!
Dala bi život za njega?
DA, TO JE LJUBAV
....ponekad nam ljubav dođe nečujno poput latica cvijeća što tiho padaju na tlo....
...ponekad se ta ljubav skrivala cijelo vrijeme u nama i ispunila nam dušu i srce, ali je nismo bili svjesni ili si nismo htjeli priznati da znamo da je tu........
....ponekad je ona ta koja nam je bila potrebna i koju smo tražili u svakom nepoznatom kutku, u svakoj novoj ulici i usamljenim danima....
....i možda nas baš ona može učiniti najsretnijima na cijelom svijetu....
.....jer eto, takva je ta ljubav, uistinu prekrasna.....
....i stoga.....
.....ne, ne tražim ljubav da nam bude potreba ili navika bez koje ne možemo ili ne znamo živjeti.....
.....tražim ljubav koja će biti iskrena i nesebična.....
.....ne, ne trebam ljubav o kojoj će se pisati pjesme i romani, zbog koje će se ljudi smijati i plakati, o kojoj će se danima govoriti....
.....trebam ljubav koja će biti posebna i jedinstvena, baš zato jer će biti samo naša....
....ne, ne sanjam o ljubavi cijeloj obojanoj u ružičasto....
....sanjam o ljubavi koju čine dobri trenuci koji se pamte, ali i oni loši iz kojih se nešto nauči....
....ne, ne želim savršenu ljubav i idealne dane....
....želim ljubav prepunu poljubaca, osmijeha i zagrljaja, bez laži i pretvaranja, jednostavnu i spontanu, ali ispunjenu i sa pokojom suzom i tužnim pogledom (jer sve je to dio ljubavi)....
....da..... želim sve to i mnogo više.....
....ali najviše od svega želim tu ljubav s tobom
...vaš abM...
Neke ljude zoveš prijateljima zato što s njima... ne znam, ideš u školu, radiš, ideš na kavu, tečaj španjolskog i slično... Takvih prijatelja imam dosta, rekla bih čak i više nego normalni ljudi, a sve zbog te neke glupe potrebe da se nikome ne zamjerim, da me nitko ne trača okolo a i zbog toga što loše procjenjujem ljude i svi mi se uvijek sviđaju...
Imam tu dvije neke... ne znam kako bi ih nazvala jer mi jesu prijateljice ali su mi i puno, puno više... Nije to prijateljstvo od malih nogu, nismo skupa pišale u pelene dok su nam mame kafenisale, nego smo se našle u prvom osnovne i upoznavanje je prošlo neslavno... Išle mi na živce a ja njima trostruko toliko... Onda sam mic po mic shvatila da neke Ive ili Barbare (necu govorit prava imena) nisu osobe koje želim kraj sebe kad ne mogu osvojiti nekog tamo ljevog krelca pa se povatarim s Lijom ili kad želim nositi kapu kakvu nosi Linda Perry u Četiri Ne-Plavuše i dolaziti u pidžami s kravatom na nastavu, pa iako smo zapravo po svemu „bitnom“ različite, čak i po izboru parfema i toaletnog papira, skužila sam da ne mogu živjeti bez njih... Ne u smislu da sam ikada htjela da mi budu Bolja Polovica, zbilja, nismo se nikada ni povatarile ni henkipenki stvari radile što rade neke druge srednjoškolke (iako znam da On ne bi imao ništa protiv i da jesmo!), ali one su upravo uvijek bile moja Kvalitetnija Polovica, nazovimo je tako, moj Korektiv, jer su mi uvijek bile u stanju reći: ne seri, glupa si, kokoš, pizdo bahata i još razne druge grozne stvari... Oduvijek sam baš to cijenila i zaista cijenim ljude koji znaju biti drski prema meni, koji kažu što misle, pa se ja prvo naljutim i rastužim jer sam bahata i mislim da sam uvijek u pravu, a onda razmislim i shvatim da su u pravu... One uvijek i jesu u pravu... Barem što se tiče odnosa prema meni...Ja ih jako volim...ali u zadnje vrijeme su se promjenile...vise mi ne govore da sam glupa...da serem...one stvari koje sam jako cjenila kod njih...nestale su...nekako smo se razisle...svi trenutno od mene traze objasnjenja za ovu situaciju...nadam se da je ovo dovoljno...da objasnjava vecinu nedoumica...naravno nemogu sada o svemu pisati...to cemo u cetiri...oh ispravak u sest ociju...hehe...ma ne znam vise sta da pisem...ljepo sam sve ovo pocela pa bih trebala to u ljepom i zavrsit...gubim polako inspiraciju...cak mi se i spava iako je tek 10 sati...nisam u gradu...nazalos...puno pozdrava i pusa saljem Njemu i Njima...ma sve vas volim...ako niste shvatile...procitajte ponovo...dosta je vremena proslo...za mene cak i previse...od zadnjeg naseg susreta...situacija se stisava i hladi...tako i ja...nazalost...bila sam drska i hladna jer ste vi to trazile...pogotovo Ona svojim porukama...koje su me jako povrijedile...no o tome drugom prilikom...
...puse kompici od vase bEbE...
You, do you remember me
Like I remember you
Do you spend your life
going back in your mind to that time
'cos I, I walk the streets alone
I hate being on my own
And everyone can see that
I really fell
And i'm going through hell
Thinking 'bout you with somebody else
Somebody wants you
Somebody needs you
Somebody dreams about you every single night
Somebody can't breathe, without you it's lonely
Somebody hopes that one day you will see
That somebody's me
That somebody's me
How, how did we go wrong
It was so good and now it's gone
And I pray at night
That our passes will cross
What we had isn't lost
'cos you're always right here in my thoughts
Somebody wants you
Somebody needs you
Somebody dreams about you every single night
Somebody can't breathe, without you it's lonely
Somebody hopes that one day you will see
That somebody's me
That somebody's me
You will always be in my life
Even if I'm not in your life
'cos you're in my memory
You, when you remember me
And before you set me free
Oh listen please
Somebody wants you
Somebody needs you
Somebody dreams about you every single night
Somebody can't breathe, without you it's lonely
Somebody hopes that one day you will see
That somebody's me
That somebody's me
That somebody's me
That somebody's me
Ja dobro znam, da nikad vise necu biti tvoj
pokusavam, da zaboravim ti ulicu i broj
i kako starim sve mi teze pada to
godina je za godinom okovala dusu kamenom
Ma sto sam kriv
sto svojim putem ide sudbina
sto verov'o sam losim ljudima
a nisam smeo to
Chorus:
Ma sto sam kriv
jos osecam tvoj bol u grudima
ma ima neko zlo u ljudima
kad ljubav ostane, a ti ne zelis to
sa ove druge strane usana
a nije do mene, ma nije do mene
I kako starim sve mi teze pada to
godina je za godinom
okovala dusu kamenom
Ma sto sam kriv
kad svojim putem ide sudbina
sto verov'o sam losim ljudima
a nisam smeo to
Ma sto sam kriv
jos osecam tvoj bol u grudima
ma ima neko zlo u ljudima
kad ljubav ostane, a ti ne zelis to
sa ove druge strane usana
Ma sto sam kriv
sto sam kriv, sto sam kriv
sto sam kriv, sto sam kriv
ima neko zlo u ljudima
kad ljubav ostane a ti ne zelis to
sa ove druge strane usana
ma nije do mene, a nije do mene
JOS JEDNA PJESMA...HEHE...A SUPER JE...ONO STO BI VRJEDILO ZA MENE JE PODEBLJANO...PUSA...VOLIM VAS SVE...
Dok sam danas kao i svaki dan isla kuci iz skole,
različite misli su mi se provlačile kroz glavu.
Mislila sam na prijatelje koje sam imala i izgubila,
i one koje sam tada, izgubivši one prve, pronašla.
Mislila sam da su mi ti ljudi bili pravi prijatelji i da
će naše prijateljstvo vječno trajati.
No kako je odmicalo vrijeme, i svatko je
imao svoje obaveze, razišli smo se.
Pravi prijatelji?
To su osobe koje nas ne vole zbog naših vrlina,
već zog naših mana.
Osobe koje ih mogu trpiti zbog nas.
Kada nam je teško, oni su nam rame za plakanje.
Koje bi učinile sve samo da suze u našim očima nestanu
i da nam se usne razvuku u osmijeh.
Osobe koje nam vjeruju kada nas svi osumnjiče,
osobe koje su uz nas i kada napravimo velike greške.
Osobe koje nam znaju oprostiti.
Prijateljstvo ne znači biti smrtno ozbiljan,
ili tražiti koristi od njega, već znati glupirati se
i smijati koliko god nam nevolje život donese.
Najkraće rečeno, pravi prijatelj je osoba koja
te prva može nasmijati, a posljednja rasplakati.
Rekla bih zapravo, da su prijatelji kao stijene,
kao hridi; valovi mogu biti ne znam kako jaki,
more može biti prava oluja, ali sve se opet lomi o' te hridi,
i ništa ih ne može pobijediti.
Što se dogodi kada se valovi obiju o' stijene?
Jednostavno se-odbiju.
Pjene se, ljute, udaraju jače i jače,
no čvrsto i pravo prijateljstvo ništa
i nitko ne može nadjačati.
Prave je prijatelje teško pronaći,
baš poput bisera u školjci.
Ali priznajte, vrijedni su toga.
I tako sam kao svaki dan isla kuci i razmisljala
Razmisljala o tome…o prijateljima
Onim pravim…
I znam da sam pronasla prave prijatelje…
da imam dvije prave prijateljice…
iako je trenutno na velikoj kusnji to naše prijateljstvo…
ali nadam se da ce poput stjena, hridi…suprotstavit se moru…
udarcima jakim i na kraju se uzdici na visu razinu…
i nadam se da dok ona to čita, misli isto…VOLIM TE, SEKO!!!
Zašto brinuti?
U životu treba brinuti samo o dvije stvari:
Jesi li zdrav ili si bolestan?
Ako si zdrav,
tada nemaš o čemu brinuti.
Ali ako si bolestan,
samo o dvjema stvarima trebaš brinuti:
Hoćeš li ozdraviti
ili ćeš umrijeti?
Ako ćeš ozdraviti,
tada nemaš o čemu brinuti.
Ali, ako umreš
samo o dvjema stvarima trebaš brinuti:
Ideš li u raj ili ideš u pakao?
Ako ideš u raj
tada nemaš o čemu brinuti.
Ali, ako ideš u pakao...
bit ćeš toliko zaposlen pozdravljajući se sa svojim prijateljima
tako da nećeš imati vremena za brigu!
Zato, zašto brinuti?
Budi sretan!
By. Morena
eto na inzistiranje pojedinih iako bas i nemam inspiracije odlucila sam napisati novi post...
odmah u pocetku upozoravam...nisam raspolozena...mislim jesam al ono jebacki sam nadrkana...tako da ce se neki mozda i uvrijediti ali dosta mi je pretvaranja i licemjernosti...ono puna kapa...
...vec dva dana slusam o preseravanjima pojedninih osoba...ono spustite se na zemlju...i onda kad mislim da su se spustili...ono...nisu...nista cudno...
...zatim osobe do kojih mi je jako stalo...za koje bi ja sve dala...jer sam glupa i naivna...ponasaju se prema meni tako odvratno...kao da sam zadnja rupa na svirali...nazalost medu te osobe spadaju i moje najfrendice od kojih to nisam ocekivala...mislim dosta mi je toga da od najfrendice moram sve izvlaciti...moliti ju da mi nesta kaze...a meni kada se nesta desi ja idem...sta idem trcim odma njoj da joj to kazem...glupaca...to sam trpila no desila se ona kap koja je prelila casu...nazalost...
...krivo mi je samo sto sam se svadala s osobom koja mi puno znaci...jer sam mislila da ta osoba nije u pravu...da sere...a sada...shvacam da je uvjek u pravu...jebeno uvjek...ne znam kako...ali uvjek...i sad tu osobu trebam pogledat u lice i reci oprosti bila sam glupa nisam te slusala...imao si pravo...
...moram reci hvala lovricu...ha ha...bas mi je dobro dosao onaj razgovor sinoc...ono zaboravila sam na brige...moramo to ponovit...ha ha...samo ne do 04.15...molim te...he he...
...ono pukla sam...sve sto sam htjela reci ovim postom je da ne zelim da me se pozuruje...i da se drugi ne brinu o meni...mogu to ja i sama...nisam toliko plava...i nemoj te mi vise govorit stvari kao...pokreni se...ucini nesto...pogotovo ako ste osoba koja isto to ne radi...i nemoj te mi se petljati u ljubavni zivot...moj zivot...moja ljubav...
...i ostavite se spika o njemu...nije on kriv sto ja nemam decka...ja ga ne zelim...i shvatite da smo prijatelji i to cemo ostati...dosta mi je sranja o njemu...pucam polako...cak mi je doslo i da se opet posvadam s njim...zasto...zbog budala...neka hvala...sad sam opet napravila glupost...oprosti nisam smjela napisat boli me i bok...nisi ti kriv sto sam nadrkana...
...ono pricala sam s bratom...prije pol sata...rekla sam mu...ako je cjena da me se pusti na miru...pa bit cu s nekim...bilo kim...samo da mi se neki skinu s k.....brat mi govori da ne radim to...nije vrijedno...
...sve u svemu...volim vas ljudici...oprostite zbog posta...ali trebalo mi je ovo...kao ispusni ventil...ode sada polako...pusa...
...vasa b
A...
dali ste ikad razmisljali o bajkama i stvarnom zivotu??
covjek nikad nije zadovoljan svojim zivotom i zato pokusava zivjeti u iluziji..
tako i ja... pokusavam se tjesiti s nekim besmislenim stvarima i ici dalje.. ali ponekad ne ide.. pretesko jer neprestano se moram osvrtati na proslost, ne mogu se usredotociti na buducnost..
i sad... kako izbrisat sjecanja??
zasto nam ne mogu ostati samo lijepe uspomene a ne one tragicne?'?'
ponekad pomislim da nema smisla.. i doista.. nema ga..
ali onda se osvrnem oko sebe... i vidim da nisam jedina koja pati i koja ima strahove..
zato se nadam i za sebe i za druge da cemo jednog dana imati bajku punu srece i svega onoga sto svakom covjeku treba.. pa makar to bilo i samo na jedan dan.. neka bude.. nema veze.. samo da budemo ispunjeni iznutra i da se to vidi izvana...
i smatram da nitko ni u cemu ne treba posustati.
svaki puta kada nam pogled bude pognut.. trebamo ga s ponosom podici.. i cijelom svijetu pokazati da smo osoba sa pravim vrijednostima... i nikome ne dopustiti da nas ucini manje vrijednim.. eto.. toliko ode mene.. bye..
Gdje sam? Kako sam? Kako ide? Pitanja dobrodošla kada imaš super vijesti i osmjeh na licu. Nemam ništa od toga. Izgledam kao mrtvac, osjećam se još malo gore od toga, i svu svoju ljubav prema njemu pokušavam pretvoriti u mržnju i želju za osvetom. Stići će ga osveta. Ne moja, ali netko će već u moje ime napraviti svoje.
Izgubila sam se u življenju njegova života i ispunjavanju njegovih želja. Izgubila sam se gledajući kako je hladan, i kako s drugima priča o stvarima o kojima je trebao sa mnom. Izgubila sam se slušajući laži zadnjih tjedana. Izgubila sam se jer sam se dala u potpunosti za nešto u što sam vjerovala. Izgubila sam se jer više ne mogu procijeniti što je zapravo prava ljubav. Izgubila sam se jer ne znam jesam li uopće rođena za to. Da li mi je suđena? Izgubila sam sebe, a onda i njega. I od dvoje ljudi koje trebam voljeti najviše na svijetu, nemam niti jedno.
Tužno je da me više boli gubitak njega nego mene same. Ja ću potražiti pomoć da pronađem sebe, a tko će mi njega vratiti? I ako bih trebala dati razlog zašto ga uopće želim nazad, nemam razloga. Da li je to bol, da li želja da još uvijek volim, da li potreba da mu dam ljubav? Ne znam zašto. I to sam zagubila negdje to putu.
Da se vratim istim putem i sve ispočetka? Ne znam niti odakle sam krenula. Zaboravih bacati mrvice po putu. Nemam početak, a kraj je nedostižan.
Gdje li sam sada i kako li sam samo tu došla?
-malo su nam postovi ubedirani...ali jbg...tako je...doci ce i ljepi dani...
...puse...volimo vas sve...
...AbM...
Nemam neke inspiracije za pisanje...nema nista novo...osim sto sam sinoc zaspala uz glavobolju...osjecam se grozno...uvjek mene glavobolja prvu pronade...
Ah...kako god...
Lezeci tako...razmisljala sam...onoliko koliko sam mogla u datom trenutku...Trenutno sam nekako hladna prema svima...to ne pokazujem al tako osjecam...nema svrhe to spominjati ili o tome govoriti...Ne znam zasto je tako...Mozda i nije...mozda mislim da se tako osjecam zato sto stvari lagano se postavljaju na svoje mjesto...Mozda jer sam kroz ove praznike shvatila puno stvari...Mozda sam zrelija i pametnija...
Mozda...mozda...mozda...
Nista nije sigurno...
Trenutno nemam neke ciljeve...osim sto sam se u potpunosti odlucila posvetit skoli...To je moja buducnost...Sto napravim sad odrazit ce se na moj zivot...Ne zelim biti nitko...Ne zelim da me citav zivot uzdrzava imetak mojih roditelja...Zelim sama nesto postici u zivotu...sada...dok imam svijet na dlanu...Sada kad su mi sve mogucnosti otvorene...Sada kad mi je sve reci besplatno...sve sto trebam jest ulozit malo truda...jer pametna sam i sposobna...Znam to...I mogu reci da nakon dugo vremena imam vjere sama u sebe...Nisam presretna zbog skole je me 90% toga sto ucim uopce ne zanima...ali moram to promjeniti...Bitno mi je da ja krenem dalje i zaboravim neke stvari...Pocnem vise vjerovati u sebe...Mozda se cak i umisliti...Ne znam...Puno je toga u mojoj glavi...ali dobro sam...Barem pokusavam biti...Imam prijatelje koji mi zivot znace i ne bih ih mjenjala za nista...Oni su mi nesto najdraze na svijetu...drago mi je da ih imam...
Kad se sve zbroji i oduzme-mogu biti sretna...
...pozz i pusa velika svima...
...bEBA...
- Zaljubiti se.
- Smijati se od sveg srca.
- Pronaći puno mail-ova kad se vratiš s odmora.
- Šetati po nekom lijepom mjestu.
- Slušati omiljenu pjesmu na radiju.
- Probuditi se i slušati kako vani pada kiša.
- Izaći iz tuša i obrisati se u topli ručnik.
- Primiti poziv od osobe koju dugo nisi vidio.
- Dobar razgovor.
- Pronaći novac u hlačama koje nisi obukao od prošle godine.
- Pozivi u ponoć koji traju satima.
- Smijati se bez razloga.
- Slučajno čuti da netko lijepo govori o tebi.
- Probuditi se i shvatiti da jos možeš odspavati nekoliko sati
- Slusati pjesmu koja te podsjeća na "tu" osobu.
- Biti član jedne ekipe. (AbM...ha ha)
- Prvi poljubac.
- Stvoriti novo prijateljstvo.
- Osjetiti žmarce u trbuhu svaki puta kad vidiš tu osobu.
- Provesti neko vrijeme sa svojim najboljim prijateljima. (neko vrijeme??)
- Osjetiti da su osobe koje voliš sretne.
- Obući šuškavac od osobe koja ti se sviđa, a da još uvijek miriše na njezin parfem.
- Posjetiti starog prijatelja i vidjeti da se stvari između vas nisu promjenile.
- Imati nekoga da ti kaže da te voli
...DA DA...SVE SU TO LIJEPE STVARI...PONEKI OD VAS SU SVE I DOZIVJELI...A ZA ONE KOJI NISU...IMAM PITANJE...STA CEKATE????!!!!???
...POKRENITE SE I UCINITE SI ZIVOT BOLJIM I ZANIMLJIVIJIM....
...PUSA...
...VAS AbM...
...EVO SAMO NA BRZINU DA VAM SE JAVIMO...DANAS POCINJE SKOLA...A JBG...MORA SE AL JOS SAMO MALO...IDUCI PUTA IDE VECI POST SAD NAM SE NEDA PISATI
...PUSSA...
...VAS AbM...
Hvala Vam prijatelji dragi
za sve lijepe riječi,
i svaki Vaš osmijeh
što rane srca liječi.
Hvala Vam prijatelji moji
što ste uvijek svoji,
zbog vas se moja duša
života više ne boji.
Hvala Vam prijatelji mili
za sve što ćete biti,
sve ono što jeste
i sve što ste uvijek bili.
-VELIKI POZDRAV JELENI...BLOGERIMA...SVIMA KOJI NAS POSJECUJU I NASIM DRAGIM ANONIMCIMA KOJI VISE NE MOGU KOMENTIRATI...
PUSA!!!!!!
vas aBm...
Začarao si me. Jednostavno.
A krenulo je s pitanjem koje mrzim najviše u životu. Krenulo je s pitanjem „Kako to da imaš 16,5 a sama si?“ Fuck, fuck, fuck, fuck…
Odgovorila sam već dobro poznatim odgovorom, ali nije te zadovoljio. Pa si pitao opet i opet kao da si očekivao da ću ponavljanjem odgovora pogriješiti i da ćeš me otkriti u laži. Nema laži misicu, samo okrutna istina. Ali policijska metoda ti je dobra. Volim muškarce koji treniraju strogoću.
No dao si mi razmišljati još jednom i iznova o mom odgovoru i o mom samačkom životu. Pa nisam ti baš mogla ispričati svoju ljubavnu prošlost koja je bila vrlo zanimljiva, ali kroz priču bi djelovala srcedrapajuće, a ja jadna mala nesposobna. Nezanimljiva. Bez osjećaja. A suprotno je upravo istina. No nitko se do sada nije potrudio to provjeriti i to osjetiti. Njihov gubitak misicu.
Pa zašto sam sama? Rekla bih jer sam pametna. Rekla bih jer imam svoje mišljenje. Rekla bih jer imam svoje JA. Rekla bih jer tražim „u dobru i u zlu“. Rekla bih jer znam što su kompromisi i to nije kada popuštam samo JA. Rekla bih da tražim povjerenje, sigurnost i bezuvjetnu ljubav.
A ništa od toga nisam našla misicu.
Shvatila sam jedno - ne žuri mi se. Shvatila sam jedno - moram poraditi na svom strpljenju kada si ti u pitanju. Shvatila sam jedno – zaista si me začarao. Shvatila sam jedno – bez obzira na sve, ja ne želim biti ta koja će voditi igru. Shvatila sam jedno – moram mirno prihvatiti ako me zaboraviš iz bilo kojeg razloga. Shvatila sam jedno – nitko me nikada nije zvao „misicu, a zaista mi se to sviđa.
I što da ti kažem misicu? Začarao si me i ako si i ti začaran, kako kažeš, potražit ćeš me.
Potraži me… misicu...
-da da u zivotu vase bEBE postoji jedan mali...dobro malo veci mali koji je vasu bebu "ocarao"......na neki nacin....ovo gore sam napisala jer mislim tako a on to zna....no o njemu drugi puta....idem sada....
pusa
voli vas vasa bEBA!!!!!!!!!!!!
Jednostavno je - želim jednog muškarca - i da bih ga dobila mora on mene osvojiti...
Ali pri tome imam problema kako naučiti u praksi slijediti slijedeće korake:
- ne pričati o njemu
- ne zamišljati da smo već u savršenoj vezi
- ne zamišljati uopće da jesmo u vezi ili da ćemo biti u vezi
- ne očekivati česte kontakte
- ne očekivati poseban tretman
- ne dosađivati jer se meni nešto prohtjelo
- ne požurivati ništa
- držati laganu distancu
- bili lagano nedostupna
- ne odgovarati baš na sve pozive potvrdno
- ne odavati oduševljenje svaki put kada komuniciramo
- dati mu do znanja da ima šanse
- dati mu do znanja da se ipak mora potruditi i loviti i loviti bez obzira na šansu
- ne biti mu na raspolaganju baš svaki put kad mu se priča pa makar sjedila sama doma i buljila u zid
- natjerati ga da me se poželi
- natjerati ga da mu nedostajem
- poneki puta, kada je najljepše pričati i smijati se, naglo otići zbog kao hitnog posla
- biti vesela, neodoljiva, jedinstvena
- ne pokazati mu i nikada reći mu da kujem pakleni plan kako bi „on mene osvojio“
E sada sve ovo pročitati ispočetka i držati se svake navedene točke. Pa još jednom i još jednom.
Pravila čitati minimalno jednom dnevno, a po mogućnosti i češće.
Ako osjetim slabost da se ne držim nekog pravila, gristi samu sebe i vrištati u sebi od muke, ali svakako se držati pravila. Ako ne pomaže vrištanje u sebi, vrištat ću na sav glas daleko od njega, ali pravila se moram držati.
U trenucima koji su posebno teški, lupati se po glavi i vikati „Nemoj opet napraviti grešku!!!“
E ovaj puta ću polako, mudro, ženskim igrama i pametno…
By: mORENA......pusa....
Ovo je priča o muškarcima. Moja priča o muškarcima.
Recimo da negdje na svijetu postoji idealan muškarac koji voli svoju djevojku/ženu i to joj daje do znanja, ima vremena za prijatelje i za sve ostale bitne ljude u životu. Radi i nije mu teško živjeti životu u dvoje/obiteljski. Ne vara i ne mulja. Jednako je pažljiv kao i prvih dana u vezi. Recimo da negdje na svijetu postoji takav muškarac. Nadam se samo da ću ga ja jednog dana sresti, upoznati, zavesti, zavoljeti i živjeti happily ever after.
Sada skrećem pozornost za 3 zla, tri tipa muškaraca koje sam do sada susretala, s nekima bila, s nekima srećom ipak ne:
Zlo broj 1
To je tip muškarca koji na početku ljubavi ne skriva osjećaje i ništa mu nije teško. Voli svim srcem, dobiva ljubav svim srcem. Otvoren je i razgovara o svemu. Odjednom – mrak. Zatvara se i postaje hladan. Odjednom prodaje priču kako on baš ne pokazuje osjećaje, kako je sve isto kao i prije, kako si žena umišlja da je on prije bio drugačiji. Ako već nakon par mjeseci prestaje voljeti isto kao i ranije, zašto ostaje u vezi, zašto ne kaže, čuj stara, ni ti više nisi kao ona u koju sam se zaljubio i ajmo svatko svojim putem.
Koga pokušava uvjeriti da je isti. Sebe ili nju? Koga zavarava da je ljubav ista kao i prvi dan. Sebe ili nju?
Ne mogu podnijeti da se netko tko je bio nježan, brižan, zaljubljen i govorio o svom srcu odjednom prestao biti zaljubljen, brižan, nježan… osim povremeno. No to se jako osjeti. I onda to povremeno opet nije onako intenzivno kao i ranije. I sve se mijenja.
Zlo broj 2
Ovo je pak tip muškarca koji svoju djevojku/ženu voli kao i prvog dana, bez obzira na godine koje provedu zajedno. Pokazuje joj pažnjom i nježnim dodirima da mu je ona sve na svijetu. I jeste. Ali, voli šarati okolo. Ovo je onaj tip muškaraca koji imaju potrebu za seks-om i s drugim ženama. Da, ovakvi zaista postoje i zaista to nema veze s njihovom ljubavlju prema djevojkama/ženama s kojima žive. Oni taj seks upražnjavaju samo iz fizičke životinjske potrebe. A svoju djevojku/ženu vole. Nije im lako i nisu bez grižnje savjesti, ali zato se stalno trude oko partnerice. A partnerica, ako ne zna za jednonoćnu prijevaru, uživa u svakom trenutku ljubavi koji dotični iskazuje. Ili čak i zna za takve avanture, ali obzirom da joj od njenog muškarca ništa ne nedostaje, prelazi preko toga. Ipak je on s njom i njoj se vraća i s njoj živi.
Zlo broj 3
E ovi su kombinacija zla broj 1 i 2. Ovog bih kastrirala i iščupala mu srce. Tako da mu više ne padne na pamet govoriti o svom srcu, a još manje da ima s čime obilaziti druge djevojke na jednu noć. O ovom tipu sam rekla sve.
I sada kako između 3 zla izabrati najmanje? Svakoj ženi je nešto drugo bitno i svaka ti imala argumente zašto bi s jednim bilo podnošljivo, a s drugim ne. No, lako je govoriti nakon veze i kategorizirati muškarce u jedno od 3 navedena zla. Jer, na početku je svaki muškarac idealan muškarac i za svakog mislimo da je posljednji i baš onaj kojeg smo tražile cijeli život. A onda se isprofiliraju u jedno od 3 zla.
Koliko smo i kojeg spremne trpjeti?
Kada je Bog kreirao ženu, dugo je radio. Jako, jako dugo.
Jednom od anđela to je bilo čudno pa se pojavio u
njegovoj radionici i pitao:
"Zašto se s njom baviš tako dugo?"
Bog je odgovorio: "Jesi li možda vidio uputstva za
sastavljanje?
Mora bit vodootporna, ne smije biti od plastike,
mora imati više od 200 gibljivih dijelova, koje je
moguće zamijeniti, njeno tijelo mora
besprijekorno funkcionirati, čak i kad se hrani
malim količinama hrane i pije samo dijetalno piće.
Mora imati ugodnu vanjštinu koja će se svidjeti
svima, ali mora imati i toplu, nježnu i divnu dušu.
Mora biti jaka i trpjeti sve nedaće,
biti stabilan stup podrške i meko rame za plakanje.
Mora imati naručje u kojem mogu sjediti čak četiri djeteta
istovremeno.
Njen poljubac mora ozdraviti sve, od raskrvavljenih
koljena do slomljenog srca. I za sve navedene uloge, koje mora
obaviti, ima - pogledaj u paket - samo dvije ruke"
Anđeo je zastao na tren u čudu, kada je čuo koje su
sve funkcije napisane u uputi za sastavljanje i rekao:
"Samo dvije ruke? I to pri standardnom modelu?
To je previše posla za jedan dan, završi to sutra"
"Ne, neću," protestirao je Bog, "sad sam već tako
blizu tome da završim ovu kreaciju, koja mi je prirasla srcu,
da se ne želim zaustaviti. Već se zna sama ozdravljati i lako radi
osamnaest sati na dan. "
Anđeo se približio i dotaknuo ženu pa u čudu progovori:
"Ali Bože, napravio si ju tako meku"
"Zaista je meka", složio se Bog, "no napravio sam ju
istovremeno i čvrstom. Nemaš pojma što sve može istrpiti i što sve
može postići"
"Hoće li znati i misliti?" pitao je anđeo.
"Ne samo to", odgovorio je Bog, "znat će procjenjivati i pregovarati,
odlučivati i zauzimati se..."
Anđeo je u tom trenutku nešto opazio, podigao ruku i
dotaknuo ženino lice.
"Ajoj, mislim, da pušta. Rekao sam ti da je to previše posla za jedan
dan." izjavi pobjednosno anđeo.
"Ništa ne propušta", razljutio se Bog i zagrmio - "To je suza."
"Čemu suze?" upitao je anđeo.
Bog je odgovorio: "Suza je mogućnost, da izrazi svoje veselje,
bolest, brigu, razočaranje, ljubav, osamljenost, žalost i ponos."
Anđeo je bio istinski očaran:
"Bože, ti si genije, na sve si mislio. To, što si napravio, je poštovanja i
obožavanja vrijedno. Žena je čudo."
ŽENE Znaju da poljubac i zagrljaj liječe slomljena srca.
Donose veselje, ljubav i nadu, suosjećajne su i žive za ideale.
No, iako savršen, Bogu se ipak potkrala greškica.
Žene, naime, često zaboravljaju koliko zaista vrijede...
Ludi Ivan
Bilo je davno
jos sam u skolu isao
jedinice popravljao
i sve od kuce bezao
I niko nije hteo da
shvati moju mladost
da nije sve nektar sto pijem
da svaka mladost ludovanje znaci
Voleli smo ludog Ivana
zudnji pogled ka daljinama
jurio je na vetrenjace
zmajeve strasne i pretece
Hteo sam planetu
veliku ko kuca
tri mala vulkana
i ovcu da okolo seta
I jednu ruzu, moju ruzu
najmirisniju
koja u zoru otvara sebe
da deciju dusu na sebe popne
pusa.....sve vas voli bEBA!!!!
ZA SVE VAS:
Božić dolazi, Božić dolazi,
Neka noćas ljudi svi budu sretniji.
Božić dolazi sa najljepšim pjesmama,
Božić dolazi tiho na prstima,
Neka noćas ljudi svi budu sretniji,
Budu sretni svi.
hm?...ipak samo za njaga:
U sjeni svijece sama i mali stol za dvoje
stare slike blijede k'o uspomene tvoje
ponoc vec je blizu i vrijeme je prastanja
pusti da vjerujem u ljubav, da mi te vrati
Ti ne znas da te cuvam u mislima
a bili smo jedno, danas samo stranca dva
Tiha je noc, svi se raduju sad
i snijeg kao nekad je prekrio grad
a ja samo zelim ruke tvoje
da me grle kao da je zadnji put
Tuzna je noc i ostaje san
suze sjecanja padaju na moj dlan
da ti kazu one rijeci dvije
sretan Bozic, ljubavi, volim te
Godina je prosla, da li jos me pamtis
dar je ispod bora, ceka ako svratis
kada sklopim oci u tami nasa zvijezda sja
samo jedan otkucaj mog srca
i sad si daleko
Ti ne znas da te cuvam u mislima
a bili smo jedno, danas samo stranca dva
Sretan ti Bozic, ljubavi, volim te
by: bEBA!!!!!
Da da,docekali smo svi i taj dan...polugodiste je zavrsilo i mi smo svi teska srca i ocima punih suza napustili skolske klupe i profesore gl..e....sad je pred nama bozic,nova godina i uzivanje....mislim kako kome...neki su pali pa moraju i uciti ali ne znamo tko su ti.....ha ha....
trenutno se jaaaaaaakoooooo dosadujem.....cekam big brother da vidim tko ce pobjedit.....al zna se vec....nas veky....jedva cekamo da se vrati u nas san marco....u kojem nismo bile sto godina.....jbg skola.....
psihicki se pripremam i za sutrasnje dogadaje.....nasi decki iz razreda igraju na nogometnom turniru pa ih mi cure idemo bodriti....mi smo kao navijacice.....ha ha...
...onda....sutra mi dolazi necakinja i sestricna...bit ce kod mene 5 dana...jedva cekam...joj....stavim vam ja slike kad one odu da vidite kak mi je bilo lijepo....i da sutra nosim digitalac na turnir pa cu i te slike objavit....
...sta me jos sutra ceka....u grad necu....najvjerovatnije....na koncert thomsona isto tako...a di cu sta cu tko zna...
ono kao htjela sam vam napisati dugacak post jer nisam dugo pisala a sad na kraju ne znam vise sta da pisem....a sta cu...plavusa....jbg....
....hm?...moram samo beepkici reci...upravo sam primila poruku od........ma znas ti koga.....ha ha....da ju samo vidis odnosno procitas.....moje trenutno ljubavno stanje.....poluzauzeta....ha ha....ma bum ti prical kad se vidimo na podjeli.....ha ha....sad sam tak happy.....
ode sada zurnim korakom.........dobro ne bas zurnim.....poluzurnim....a kakav je to?.....ma sporim.....ha ha.....a sto kompilciram.....jednostavno ode......sutra ocekujte novi post sa izvjestajem sa turnira....pazi ti to.....izvjestaj....ko da sam reporterka...ha ha...sada je stvarno kraj posta....puno sam gluposti napisala...a jbg....happy sam....bilo bi dosta....i za kraj:
puno pozdrava svim posjetiocima,citacima,komentatorima...ha ha....gledaocima i slusaocima.....do iduceg javljanja sa terena zeli vasa visoko kvalificirana reporterka bEBA....
pa evo napokon se tri gracije odlucile i dogovorile da napisu novi post....ali naravno pisem ga ja sama...kao i uvjek...al.....
sta reci prosli post je bio kakav je bio a sada u nove pobjede...ha ha...mos mislit....
u skoli je katastrofa...stalno neko jeb.. ispitivanje...ja(bEBA) i Ana smo pukle,ja kemiju a ana mehaniku a nasa mema se jos drzi...ali morena draga i ti ces uskoro nasim stopama...ha ha...
kao dogovaramo se za novu godinu...di cemo i kako slaviti...al bas nam i ne ide ta organizacija...
Dugo vam nismo pisale....memi se ne da a meni je bio smrdan laptop pa nisam mogla na internet a posljedica toga je vjerovatno kao sto i sami mozete skuzit nemogucnost pisanja palatala ili za one koji ne znaju sta bi to znacilo slova s kvacicama....
mislila sam ne pisati o tome ali moram...nakon objave proslog posta primila sam poruku od svoje seke morene...voljela bih da mi je vise osoba poslalo takve poruke...pod tim mislim osobe kojima je stalo do mene...poruku cu objaviti a moreni se zahvaliti...ha ha rimuje se..pa evo i te poruke
ajd kad vidiš ovu poruku nazovi me
hoću da mi ispričaš šta se to dogodilo s tobom i ...
želim znati SVE al baš sve
kako to odjednom??
i mala poruka:
iskreno, zaboravi ga! koliko je već mjeseci prošlo seko?
ti samo vidiš njega i nikog drugog a s vama nikako da krene na bolje!!!!
stalno isti film gledaš...stalno neke svađice, prepirke, zezancije...samo nikako da konačno riješite sve!
mislim da bi trebala krenuti dalje...ne mislim pod time da ga zaboraviš već da pogledaš nekog drugog...tko zna kog će tvoje okice ugledat... :)
možda nekog lijepog i zanimljivog...
a s ovim ako bude šta...bit će...s vremena na vrijeme al ozbiljno!!!!
pusa
volim te
i nazovi me
bok bok hehe
za kraj stavila sam vam pjesmu od svog frenda iz razreda...Vuleta...on vam pise super pjesme a ovo je jedna od njih...
STID ME NIJE
Stid me nije
pokazat svakom
osjecaj
sto se u meni krije
Sve u lice cu reci
i ne zanima me
kakvo ce misljenje
o meni dugi steci
Jer moje srce zna da voli
i toga se ne stidim
i necu dopustit
da mi netko drugi pamet soli
I da se bojim,i da mrzim,i da volim
reci se ne bojim
niti da zelim da se veselim
jer za to Boga molim
Uz razlog pravi
i suzu pustiti
kao i strancu i prijatelju
uvijek oprostiti
Takve stvari me covjekom cine
tih par elemenata
par elemenata istine.
eto do iduceg posta saljemo vam puno puno puno...ma najvise pusica....pozz...